Koju vrstu uticaja može imati novinarstvo orijentisano ka rešenjima?

Fokusiranjem na ono što funkcioniše, priče orijentisane na rešenja mogu preformulisati probleme tako da kreatori politika, stručnjaci i članovi zajednice budu podstaknuti na razmišljanje. Evo nekoliko primera: 

Privući pažnju zajednice na efikasnije strategije

Rianon Mejers (Rhiannon Meyers) godinu dana je pisala serijal tekstova pod nazivom „Cost of Diabetes” u Corpus Christi Caller-Times-u. Iako se u okrugu Corpus Christi uradi najviše amputacija u Americi, bolest je dugo bila ignorisana i skrivana. Serija tekstova je obuhvatala tri priče orijentisane na rešenja o zajednicama u drugim delovima Sjedinjenih Država u kojima su se uspešnije bavili negom ljudi koji boluju od dijabetesa. Mejersova je rekala: „Priče o rešenjima ... verovatno su dobijale najviše povratnih informacija i bile najkontroverznije - mislim da je to delom i zbog toga što su uznemirile davaoce usluga u ovoj zajednici ... [One] su verovatno bile najinteresantije od svih priča u seriji. To su one koje su ovde podstakle najveći deo razgovora o tome šta možemo učiniti drugačije i šta trenutno ne radimo.“

Oduzeti legitimitet izgovorima za neaktivnost

Pokazivanjem da na jednom mestu nešto funkcioniše, ne opravdavaju se izgovori za neuspeh na drugom mestu. Na početku novog milenijuma, lekovi za HIV/AIDS bili su toliko skupi da je virus smatran smrtnom kaznom u svetu u razvoju. Tina Rozenberg napisala je priču za Njujork tajms 2001. godine u kojoj je istražila ovaj problem, ali kroz drugačiji objektiv. Ona je govorila o tome kako je Brazil značajno smanjio cene lekova za HIV/AIDS i kako sprovodi složeni režim lečenja. Time su stavljeni pod lupu američki vladini zvaničnici i farmaceutske kompanije i njihova praksa. Njena priča je naterala mnoge donosioce odluka da dovedu u pitanje pretpostavke koje su tada korišćene da opravdaju visoke cene lekova i navodi se kao faktor koji je doprineo stvaranju Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije.

Izložiti organizaciju snažnoj ideji koja može transformisati njen uticaj

Kampanjom 100,000 domova bila je pokušaj da se drastično poveća broj udomljenih beskućnika širom Sjedinjenih Država. U drugoj godini postalo je jasno da kampanja ne ide u korak sa postizanjem svog cilja. Tada su njeni čelnici pročitali kolumnu Njujork tajmsa „Fixes“ o Rapid Results-u, strategiji za postavljanje izazova zajednici da se mobiliše i organizuje za postizanje odvažnih ciljeva u 100 dana. Organizatori kampanje su stupili u kontakt sa Rapid Results-om i prihvatili je kao osnovnu strategiju, sprovodeći je u zajednicama širom zemlje. U julu 2014. godine, objavili su da je ispunjen cilj da se udomi 100.000 beskućnika. Organizatori kažu da je uspeh direktno pripisan radu sa Rapid Results-om.

Promeniti razgovor i zvaničnu politiku zajednice

Reporterka Milwaukee Journal-Sentinel-a, Meg Kisindžer (Meg Kissinger), veći deo svoje karijere izveštavala je o mentalnom zdravlju. Ali najveći uticaj imala je njena serija tekstova „Chronic Crisis“ iz 2013. godine, koji su dokumentovali kako pacijenti i dalje umiru zbog zlostavljanja i zanemarivanja, a izveštavala je i o modelima za reformu sistema. Odmah nakon serije teksova, Milvoki je ukinuo političku kontrolu politika koje uređuju oblast mentalnog zdravlja i osnovao nepolitički Odbor za mentalno zdravlje Milvokija, čiji su članovi stručnjaci za mentalno zdravlje. Pored toga, novi budžet grada obezbedio je mnogo veća sredstva za brigu o mentalnom zdravlju. „Chronic Crisis“ obuhvatala je tri priče orijentisane ka rešenjima, za koje je Kisindžerova rekla da su ključne za ostvarivanje uticaja serijala. „Jedna je stvar razgovarati o problemima, a ima ih mnogo u sistemu mentalnog zdravlja okruga Milvoki, ali ono što je najvrednije za čitaoce je da znaju kako druge zajednice pristupaju izazovima i prave preokret“, rekla je.

Ponovo zamisliti status kvo

Šta da je Majkl Luis (Michael Lewis) odlučio da se pozabavi problemom negativnog uticaja novca u bejzbolu fokusirajući se na tim koji ima vrlo malo - i kao rezultat toga ostao gubitnik? Da li bi neko pročitao priču ili naučio nešto iz nje? Umesto toga, on je primenio pristup rešenja - i zauvek promenio sport Formulom uspeha (Moneyball).

„Odgovor koji smo dobili od čitalaca bio je neverovatan ... naterali smo ljude da razgovaraju na način na koji ranije nisu. Otvaraju se dijalozi koji se ranije nisu dešavali.“

Kathy Best portrait
Keti Best (Kathy Best)
Sijetl tajms